Wednesday, December 18, 2013

2013.: Godina obilježena mržnjom


U susret izbornoj 2014. podsjećamo na neke slučajeve govora mržnje i zločina iz mržnje koji su obilježili 2013. godinu. 
Također podsjećamo da Dom naroda FBiH u septembru 2013. nije usvojio predložene izmjene Krivičnog zakona FBiH, kojima bi se i govor mržnje i zločin iz mržnje definisali i zakonski sankcionisali kao krivična djela.
Razlozi su bile političke nesuglasice. Istovremeno, Krivični zakon Republike Srpske je izmjenjen i uključuje i govor i zločin iz mržnje. Međutim, kako se pokazalo na terenu, nove odredbe zakona se nisu primjenjivale u praksi.  


Slučaj Marko Pavić

Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić možda je najeklatantniji primjer govora mržnje političkog funkcionera, koji se – najblaže rečeno – može okarakterisati kao negiranje ratnih zločina koji su se desili u ovom gradu tokom rata u BiH.
Da se podsjetimo. Sjećanje na Dan bijelih traka i protestnu šetnju koju su tom prilikom organizovali aktivisti/ce u Prijedoru, Pavić je prokomentarisao riječima “opština Prijedor nema ništa sa tim slavljem.” Na opasku novinarke da se ne radi ni o kakvom slavlju, već komemoraciji preko 3.000 ubijenih Prijedorčana/ki, Pavić je odgovorio: “Ma to je jedna obična gej parada!”
Nikola Kuridža je jedan od aktivista koji je učestvovao u organizaciji ''Dana bijelih traka''. Izjave gradonačelnika vidi kao pokušaj da se prikrije prošlost Prijedora, kako ona 90-ih, tako i ona tokom 2. svjetskog rata. ''Sistematski se mijenjaju nazivi ulica u gradu, kao da se stidimo antifašističkog djelovanja ljudi ovog područja u 2. svjetskom ratu'', navodi Nikola.  
Njegov kolega, Goran Zorić smatra da u ovom gradu ne postoji ni minimum konsenzusa oko ratne prošlosti. 
“Iako sudski utvrđene činjenice govore drugačije, dominanti politički diskurs u Prijedoru jeste negiranje zločina i pokušaj brisanja svih znakova koji podsjećaju na drugu stranu priče. Pri tome se ne radi samo o „drugoj strani priče“ već o ignorisanju činjenica i negiranju patnje bilo kojim drugim kategorijama osim politički profitabilnim, u slučaju Prijedora, Srbima”, pojašnjava Zorić. 
U takvoj situaciji, kaže Zorić, neprihvatjivo je govoriti o ratu na način koji nije u skladu sa onim koji se zvanično propagira. Takav ambijent, smatra Zorić, nije mogao drugačije da se manifestuje osim kroz izlive mržnje u medijima, uvrijedljivim grafitima, prijetnjama na društvenim mrežama ili uživo.  
Na žalost, Nikola, Goran i nekolicina njihovih saradnika/ca, i danas trpe posljedice zbog svojih stavova i njihovog javnog iskazivanja. Nikola kaže da su neki ljudi prestali da ga pozdravljaju na ulici. Goran je, pak, optimističan – logično je da postoji otpor promjenama, ali potrebno je vrijeme da se društvo navikne na javno iznošenje stavova, koliko god se oni nekome sviđali ili ne. 
Da je govor mržnje u javnom prostoru BH usko povezan sa ratnom prošlošću i sjećanjem na rat, pokazao je i pokušaj inicijative ''Jer me se tiče'' da se postave spomen ploče žrtvama ratnih zločina u Foči, Konjicu i Bugojnu. Sve tri ploče uklonjene su već sutradan, od strane policije i lokalnih vlasti. 
“Memorijale smo postavili mi, građani i građanke, narod Bosne i Hercegovine i to zato što to nisu htjeli uraditi načelnici, lokalne skupštine, niti bilo koja druga institucija vlasti, za šta su imali više nego dovoljno vremena - skoro dvadeset godina. Žalosno je vidjeti kako se negiranje zločina opravdava birokratskim procedurama”, izjavili su aktivisti/ce inicijative. 
Trenutno, čeka se odobrenje lokalnih vlasti za postavljanje ploča – ističu da to sigurno neće biti prije proljeća, jer je birokratski proces dug. 


Ovo nije grad tolerancije

U oktobru 2013. grupa mladića pokušala je nasilno da prekine pres konferenciju koju je organizovalo udruženje OKVIR. Na sreću, nije došlo do fizičkog nasilja. 
Međutim, nekoliko mjeseci prije toga – u martu – nekoliko aktivista/ica tog udruženja napadnuto je kod zgrade Predsjedništva BiH. 
Nepoznata grupa mladića uz skandiranje uvredljivih parola “Ubij pedere!” i “Pola stranci, pola pederi!” pretukla je tada grupu aktivista i aktivistkinja Udruženja Okvir dobacivajući seksističke, ksenofobne i homofobne komentare tokom nanošenja fizičkih povreda.
Iako je bio jasan motiv napada, policija je napravila zapisnik, ali nije se ništa dalje desilo. Napadnute osobe su dobile dopis od policije u kome se navodi da ''nema osnova za krivičnu prijavu''.  
Da homofbija ima svoje mjesto širom ''multi'' tolerantne BiH, pokazao je i slučaj teškog prebijanja mladića u Mostaru, za koga su napadači pretpostavili da je gej. Mladiću je slomljen kuk, ali osim policijskog zapisnika, slučaj i dalje stoji sa strane. 
Jedini pozitivan primjer kada je sankcionisanje homofobije u pitanju, jeste kazna izrečena RTV Pink BiH zbog govora mržnje koji je iskazan u emisiji ''Zabranjeni forum'' na temu gej brakova. Kazna je iznosila 4.000 BAM, koju je ova televizija isplatila. 


Zbog čega je kriva Štefica Galić?

“Ljudi, ovo je ludost, ovo je zločin, ovo ne možete raditi!” 
Ovo su riječi po kojima će ostati upamćen Neđo Galić, čovjek koji je imao hrabrosti da se suprodstavi moćnicima i spasi stotine Bošnjaka zatočenih u logorima u Ljubuškom. 
Posthumno mu je dodeljena nagrada “Duško Kondor” za građansku hrabrost. Umro je 17. oktobra 2010. godine, a o njegovoj hrabrosti je snimljen i dokumentarni film ''Neđo od Ljubuškog''.
Međutim, nakon projekcije filma u Ljubuškom, njegova supruga, Štefica Galić našla se na meti iste ideologije protiv koje se Neđo borio. Štefica je napadnuta od strane općinske službenice, Vere Dedić, koja je zbog toga osuđena na tri mjeseca uslovne zatvorske kazne. Pored tog napada, Štefica i njena porodica bili su suočeni sa izlivima govora mržnje preko komentara na lokalnim portalima. Na kraju, porodica Galić je odlučila da ode iz Ljubuškog.
Na žalost, mnoge porodice koje se odluče na povratak u rodno mjesto, suočavaju se sa nasiljem i mržnjom. 
Dan nakon Kurban Bajrama, Nezir Dardagan, povratnik u Zvornik, bio je napadnut. Zajedno sa sinom krenuo je u džamiju da klanja Bajram-namaz, kada su ih presrela trojica napadača, koji su ih uz psovke i uvrijede na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, fizički napali. Dardagan je dobio teške tjelesne ozlede. 
Iste osobe koje su pretukle Nezira, prethodno su presrele i malterirale još nekoliko zvorničkih Bošnjaka, među njima i Elnura Mehmedovića, koji je inače kao student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu bio na ramazanskoj praksi u Zvorniku.
Nakon što se iz bolnice vratio na kućno lečenje, Nezir Dardagan je izjavio da se ne plaši i da će se ipak vratiti u svoj grad u kome je rođen. 


Pritisak ipak postoji

Vijeće za štampu BiH u 2013. godini je zaprimilo 197. žalbi na govor mržnje u medijima. Od toga, najveći dio prijava odnosi se na portal SAFF i objavljen članak pod naslovom ''Pederluk među djecom''.  Nakon reakcija mnogobrojnih građana/ki, VZS je utvrdio kršenje Kodeksa. 
Nakon toga, jedan dio javnosti u BiH bio je zgrožen otvorenom podrškom Mije Martine Barbarić, glasnogovornice Federalnog ministarstva turizma i okoliša, ustaškom skandiranju fudbalera Josipa Šimunića ''Za dom spremni''.  
Svoj postupak je ova uposlenica institucije BiH objasnila kao izraz ljubavi i ponosa koje osjeća prema svojoj domovini i da tu nema mržnje. Ipak, Mija Martina je nakon pritiska javnosti, dobila disciplinsku prijavu, dok je fudbalera Šimunića FIFA kaznila sa 10 utakmica neigranja. 
Pritisak javnosti ipak postoji, i daje rezultate. U nadi da će se taj pritisak održati, ulazimo u izbornu 2014. godinu.

Tuesday, December 10, 2013

Građani i građanke marširali_e Prijedorom u borbi za prava


Aktivisti i aktivistkinje su protestnom šetnjom u Prijedoru oblilježili Međunarodni dan ljudskih prava. Razbijanje atmosfere straha, te rastući aktivizam građanki i građana i njihovo neslaganje sa zvaničnom politikom Opštine osnovni su razlozi organizovanja proteste šetnje u Prijedoru, gradu u kojem danas vlada institucionalizovana diskriminacija.

Današnja protestna šetnja okupila je preko stotinu aktivistkinja i aktivista, koji su se, sa transparentom "Da bi čovjek bio slobodan, nije dovoljno odbaciti svoje okove, već živjeti na način da poštuje i razvija slobode drugih" (N. Mandela),  uputili_e ka glavnom gradskom trgu. Građani i građanke su takođe dočekali_e i ispratili_e učesnike maratona Bihać - Tomašica.

"Stavovi lokalnih vlasti u Prijedoru potpuno su neprihvatljivi i anahroni. Ovo je 21. vijek, a naša je dužnost da i na ovaj način, protestom, skrenemo pažnju na eklatantno kršenje ljudskih prava i gaženje sloboda običnog čovjeka. I pored svih naših različitosti, svima nam je zajednička borba za slobodu udruživanja i okupljanja, odnosno sveobuhvatna i istrajna borba za osnovna ljudska prava", izjavio je jedan od aktivista i učesnika protesta.

Organizatori su saopštili kako je današnja protestna šetnja okupila ljude različitih etničkih, vjerskih, socijalnih i drugih identiteta i uvjerenja, koje je okupila borba za zajednički cilj, odnosno poštivanje ljudskih prava i sloboda, i ljudskog dostojanstva.


Podsjećamo, obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava prošle godine je zabranila policija, u maniru totalitarnih režima, a što nije bila prva policijska zabrana u tom gradu. Takođe, 2012.godine su građani i građanke ignorisali zabranu i, sa povezima na ustima, održali protestnu šetnju pod motom "Gdje se krše ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost", koji je korišten i danas.




POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA NAŠEM FACEBOOK PROFILU.

Friday, November 29, 2013

Konferencija na temu: "Kultura sjećanja - istorijski lomovi i savladavanje prošlosti, kako se odnosimo prema prošlosti"



Danas, 29. novembra 2013. godine u hotelu Prijedor u Prijedoru, fondacija Friedrich Ebert Stiftung Bosnien und Herzegowina BiH i Centar za mlade "KVART" Prijedor organizovali su konferenciju na temu: "Kultura sjećanja - istorijski lomovi i savladavanje prošlosti, kako se odnosimo prema prošlosti".

Na konferenciji su govorilili Ivan Lovrenović, Enver Kazaz, Mile Lasić, Tihomir Cipek, Žarko Korać, Boris Pavelić, Dženana Karup-Druško, Gordana Katana, Milkica Milojević, Nicolas Moll, Emir Hodžić i Tamara Banjeglav. Neke od tema o kojima se govorilo su: nacionalizam i volja za moć, pitanje krivice - odnos prema ratnim zločinima u društvenom pamćenju, politike istorije i savladavanje prošlosti, kultura sjećanja: suočavanje s prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije kao pretpostavka izgradnje demokratskog i odgovornog društva, te prezentovane su studije slučaja iz BiH i regiona. Poslednji panel je bio namijenjen razgovoru o medijima i suočavanju sa prošlošću u BiH.

Smatrajući da je upravo Prijedor adekvatan izbor mjesta za konferenciju i pogodno mjesto za započinjanje razgovora na temu suočavanja sa prošlošću,  većina učesnika je istakla i značaj otkrivanja masovne grobnice Tomašica iz koje se trenutno iskopavaju stotine posmrtnih ostataka nesrpskih civilnih žrtava sa područja Prijedora iz proteklog rata, te se solidarisala sa žrtvama. U izlaganjima je stavljen akcenat na potrebu pokretanja ovih tema u javnom diskursu, ali i osuda negiranja zločina.

Učešće u konferenciji su uzeli predstavnici mnogobrojnih udruženja žrtava, udruženje logoraša i organizacije poginulih boraca, nevladinih organizacija koje se bave pitanjima vezanim za suočavanje sa prošlošću i kulturnih institucija. Organizatori posebno ističu značaj prisustva i učešća velikog broja mladih aktivista i aktivistkinja iz Prijedora aktivnih na području suočavanja sa prošlošću.

Ovom konferencijom Prijedor nastavlja da bude polazna tačka i fokus mnogih inicijativa, udruženja, aktivista i aktivistkinja kada se radi o pitanjima vezanim za suočavanje sa prošlošću i elaboracijom konflikta.






POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK PROFILU.

Thursday, November 7, 2013

Intervju Gorana Zorića, aktiviste iz Prijedora: "Nakon Tomašice malo šta ima smisla"



Iako je gradonačelnik posjetio ovu masovnu grobnicu, mislim da će trebati puno više od toga da se iole povrati potpuno uništeno povjerenje u dobronamjernost političara, kaže prijedorski aktivista Goran Zorić.

Cijeli članak pročitajte na sljedećem linku.

Četvrti trening grupe "Mladi za pomirenje"


U okviru projekta "Mladi za pomirenje", održan je četvrtii trening koji ima za cilj izgradnju kapaciteta mladih uključenih u projektne aktivnosti. Četvrtii trening se odnosio na razumijevanje osnovnih pojmova civilnog društva i aktivizma. Projekat je podržao Savjet/Vijeće Evrope.






POGLEDAJTE OSTALE FOTOGRAFIJE NA NAŠEM FACEBOOK PROFILU.

Tuesday, November 5, 2013

Obilježavanje 9. novembra u Prijedoru!

Antifašistička akcija Prijedor, u saradnji sa Centrom za mlade „KVART“ Prijedor vas poziva na obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Program obuhvata javne skupove i tribine, a organizaciju su podržale i  Oštra Nula Banja Luka, UNSA GETO Banja Luka, Antifašistička akcija Sarajevo,  Antifašistička akcija Bosne i Hercegovine.
‘’Danas smo svjedoci buđenja neonacističke ideologije koja uzima maha među omladinom i sve više je prisutna u javnom prostoru bez bilo kakvog odgovora i sankcionisanja od strane institucija sistema. Pozivamo sve koji mogu da uzmu učešća u našem skupu, i pokažemo da smo zajedno jači’’, poručuju organizatori/ce.
Također, od lokalnih vlasti u Prijedoru se zahtjeva da:
‘’1. simboli mržnje, fašizma nestanu sa naših ulica, i da se zabrani djelovanje svih neofašističkih grupa,na području opštine; da pojedinci i grupe budu sankcionisane za ovakva djelovanja;
2. povratak imena ulica vezanih za NOB koje su promijenjene;
3. da se obilježi mjesto stradanja partizanke Mire Cikote’’
Program obilježavanja je sljedeći:
13.00 sati: javni skup pod nazivom „ Zajedno protiv fašizma”
Mjesto okupljanja: Trg Zorana Karlice
16.00 sati: javna tribina na temu „Šta nam govore simboli i govor mržnje u javnom prostoru?
Mjesto održavanja: sala Zavoda za izgradnju grada
Učesnici/e: prof. dr Miodrag Živanović, redovni profesor Univerziteta u Banjoj Luci, dr sci. Srđan Puhalo, socijalni psiholog, moderator/ica: Gordana Katana, novinarka
9. novembar se obilježava kao Medjunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, u sjećanje na pogrom Jevreja koji su živjeli u Njemačkoj, 9. Novembra 1938.

Sunday, October 27, 2013

Konjic, Bugojno, Foča? - Zašto memorijalizacija boli?



Piše: Nikola Kuridža

Da, ubijali smo se, krvnički smo prekidali-e živote onih drugih i drugačijih. Nije nepoznato da je ljudska istorija zapravo istorija usavršavanja načina ubistva, konstruisanje što ubojitijeg oružja u svoj svojoj morbidnosti. Pokušali smo izbrisati postojanje nekoga, bez razloga, kao da za to može da postoji razlog.

Kada znamo da su nam ruke krvave, na način da smo direktno nekoga ubili-e, silovali-e, ponizili-e, izgladnjivali-e, uskratili-e mu/joj osnovno ljudsko dostojanstvo ili ''samo'' šutjeli-e o tome gdje su nečiji najbliži-e srodnici-e ostavljeni-e u masovnoj grobnici, veličali-e koordinatore-ice genocida, smatrali da je bolje o svemu šutjeti iako smo znali-e da je zločin protiv čovjeka zločin protiv ljudskosti u krajnjem obliku. Kada znamo da su nam ruke krvave mi ih bespoštedno peremo, nosimo rukavice i kada je izuzetno toplo, sakrivamo prste, ponekad i grizemo nokte. Ukoliko se desi da neki ljudi, koji znaju da krvave ruke mogu da budu izvor zaraze, razvoja novih bakterija ubijanja, virusa smrti kojeg od prošle infekcije nismo izliječili, pokušaju da nam zavrnu rukav i skinu rukavicu mi ćemo histerično da povlačimo naše rukave nazad preko krvavih šaka, nadajući se da će svo zlo koje trpimo u sebi na neki čudesni način da nestane i da će nekada neko da zaboravi koliko nismo bili ljudi.


Uklanjanje dostojanstvenih memorijala u Bugojnu, Konjicu i Foči, koji su postavljeni od strane građana i građanki za građane i građanke Bosne i Hercegovine, za one čija je krv na našim rukama, je bilo očekivano i nikoga nije iznenadilo. Jedno je jasno, da će oni-e koji-e su prošli-e kroz katarzu čišćenja svojih ruku i u fizičkom i u metaforičkom smislu, mnogo lakše da nastave da se bore za istinu i ljudsko dostojanstvo kao imperativ od onih čije su ruke još uvijek zaprljane i skliske, njima iz šaka klizi sve: dostojanstvo, moral i iskrenost prema drugima, ali što je još važnije prema sopstvenom biću.

Friday, October 25, 2013

Treći trening grupe ''Mladi za pomirenje''


U okviru projekta "Mladi za pomirenje", u periodu od 18 - 20. oktobra 2013. godine, održan je treći trening u Bihaću koji ima za cilj izgradnju kapaciteta mladih uključenih u projektne aktivnosti. Trećii trening se odnosio na osposobljevanje mladih u oblasti finansijskog menadžmenta i fundraisinga. Projekat je podržao Savjet/Vijeće Evrope.




POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK PROFILU.

Wednesday, October 16, 2013

Živi sjećanje!

Ne fašizmu u našem gradu!
Antifašisti Prijedora, Antifašistička akcija Pd, u saradnji sa lokalnim aktivistima, (Kvart) izveli su akciju postavljanja  banera na mjestu gdje je ubijena Mira Cikota, partizanka, borkinja NOB-a 26. avgusta 1942. da bi osvježili pamćenje na antifašističku prošlost, borbu, i stradanja. Mira je samo jedna od mnogih žena koje su dale život i hrabro se borile protiv fašizma, a danas je simbol pomalo zaboravljene prošlosti, i mi kao antifašisti se sjećamo Mire. Iako ovo mjesto nije obilježeno nikavim spomenikom na pomenuti događaj i ličnost Mire Cikote, kao ni što nigdje u gradu ne postoji neko javno spomen-obilježje ovoj hrabroj ženi to neće izbrisati naše sjećanje na Miru, kao i druge ponosne antifašiste ovog kraja.  Nećemo prošlost zamijeniti ili zaprljati  novim sjećanjem, falsifikatima istorije. Nema zaborava, ni oprosta za zločine koje su fašisti činili prema narodu.




Sunday, October 13, 2013

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion



Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom[1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje.
Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera.



Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu okarakterisati kao svjetlosne zrake. Sagan smatra da je svastika na taj način postala sveprisutan simbol u momentu bliskog prolaska komete pored Zemlje.
Druga teorija koja objašnjava učestalost svastike i njen oblik je mnogo jednostavnija i tvrdi da je svastika nastala u svim kulturama koje su izrađivale predmete od pruća, jer su krajevi četvrtastih predmeta uvijek završavali u obliku svastike.
Postoje pokušaji povezivanja Jungovog kolektivnog nesvjesnog sa rasprostranjenošću svastike kao i uticaja primordijalnog mita Levi Stross-a na konstrukciju ovog simbola, no teorije ne posjeduju validne dokaze.
Evidentno je da je svastika prisutna kroz veći dio registrovane istorije civilizacije kao fenomena. Jasno je da je uvijek predstavljala sreću i blagostanje. Posebno je interesantan podatak da su određene staroslovenske zajednice na svojim crtežima Sunce prikazivali kao svastiku ili simbol krajnje sličan njoj. Sunce je u isto vrijeme bio i bog Dažbog (Dajbog) i stoga bismo mogli iznijeti tvrdnju da je, barem u jednom trenutku istorije, svastika bila simbol jednog od vrhovnih bogova Slovena.
Svastika je takođe sveti simbol u Budizmu, Hinduizmu i Džainizmu. Postoji takozvana lijeva svastika i desna svastika. Desna svastika je jedan od 108 simbola boga Vishnu-a, kao i gore navedeni simbol Sunca i boga Surya-a. Lijeva svastika je najčešće povezivana sa boginjom Kali, boginjom noći i magije, kontekstualno lako uporedivu sa grčkim Dionisom i dionizijskim svetkovinama generalno.
Nakon duge istorije predstavljanja sreće, blagostanja i bogatstva svastika je zloupotrijebljena 1920. godine odlukom Adolfa Hitlera da nacisti moraju imati ''simbol vlastite borbe'' i ''veoma efektan poster''. Arijevska konotacija svastike bila je jedan od odlučujućih faktora u izboru prikladnog simbola.
Nakon ovoga simbolika svastike nikada neće biti ista. Svastika sada predstavlja mržnju, genocid, zločin i pomračenje etike kao takve.



Svaki subjekt koji svjesno bira da perpetuira ovakav simbol kao simbol zločina nakon kojeg nema mjestu radosti[2] mora biti osuđen na svaki dostupan način. Nastavljanje zloupotrebe svastike je nastavljanje zločina i kao takvo nije ništa drugo do fašizma u svom najgorem obliku.



[1] Postoje varijacije ovoga simbola, no kao primjer ćemo koristiti najpoznatiji i zloupotrijebljeni oblik.
[2] Parafraziranje Theodora Adorna

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MIRA



Mladi okupljeni oko platforme „Mladi za pomirenje“ koju čine organizacije Čisto srce, Opimisti i Kvart iz Prijedora i Kozarca su u subotu, 21.9.2013. godine zajednički obilježili Međunarodni dan mira. Obilježavanje je obuhvatalo krečenje grafita koji promovišu mržnju i netoleranciju, te izradu murala sa porukom mira, a organizovano je uz podršku Mreže mira i Savjeta Evrope.

Smatrajući da javni prostor treba da bude oslobođen neprihvatljivih poruka koje promovišu mržnju, netoleranciju i fašizam mladi Prijedora i Kozarca su odlučili da preuzmi inicijativu i jednostavno prekreče grafite sa ovim porukama. Osim slanja poruke na ovaj način, izrađen je i mini mural na području Starog grada u Prijedoru sa jasnom porukom mira i tolerancije. Ova akcija dobija poseban značaj kada se zna da je ovo prva samoorganizovana zajednička aktivnost mladih iz različitih etničkih zajednica sa područja grada Prijedora. Mladima Prijedora i Kozarca juče su se pridružili i mladi okupljeni oko programa Youth exchange: Diskrimination against racism. 

Platforma „Mladi za pomirenje“ ima za cilj povećano učešće mladih na polju izgradnje mira i pomirenja u Prijedoru i BiH. Podržana je od strane Savjeta Evrope dok je ovu konkretnu aktivnost finansirala Mreža mira u BiH.
Međunarodni dan mira je ustanovljen 1981. godine rezolucijom 36/67 Generalne skupštine UN na dan početka njenog zasednja, koji se održavao svake godine trećeg utorka u septembru. Prvi Dan mira je obeležen u septembru 1982. Generalna skupština je 2001. jednoglasno usvojila rezoluciju 55/282, kojom je 21. septembar ustanovljen kao dan nenasilja i prekida vatre.

Ove godine se Međunarodni dan mira obiljažava u više od 30 gradova u Bosni i Hercegovini u organizaciji Mreže za izgradnju mira a u saradnji sa vise od 80 lokalnih organizacija.










POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK PROFILU.

POPIS ILI OTPIS



U prijedorskom Domu penzionera u petak je upriličena debata na temu „Uloga popisa u otklanjanju diskriminacije „Ostalih“ i reformi Ustava BiH“. Gosti/šće na debati su bili: Osvit Seferović (Građanski front Ostalih), Damir Banović (Centar za političke studije), Maja Sahadžić (International University of Sarajevo) i Anes Makul (predsjdnik ACIPS-a).

Oragnizatori debate bili su UG Oštra Nula (Banja Luka) i Centar za mlade Kvart (Prijedor) kao dio Koalicije Jednakost koja za osnovni cilj ima ukidanje svih ustavnih i zakonskih diskriminacija u Bosni i Hercegovini baziranih na etničkoj pripadnosti.

Na ovoj debati istaknuto je da je predstojeći popis ispolitizovan i da je njegova osnovna funkcija zanemarena. Istaknuta su tri pitanja koja nisu ni obavezna a zanemareni svi drugi statistički podaci koji se u budućnosti mogu koristiti za kreiranje boljih politika u BiH. Zadnji popis u BiH je bio 1991. godine i danas se ti podaci koriste pri zapošljavanju u javnim institucijama gdje sve ide po nacionalnom ključu i gdje učestvuju samo tri konstitutivna naroda priznata Ustavom BiH.

Neizvršavanjem presude Evropski sud za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci koja je donesena sada već daleke 2009. godine svima je jasno da ne postoji politička volja da se status „Ostalih“ promjeni u BiH. Čak i poslije popisa ako se znatan broj građana/ki izjasni kao „Ostali“ ne znači da će se njihov status promijeniti. Međutim, to bi svakako dalo još jedan argument da se zagovaraju izmjene Ustava BiH po pitanju „Ostalih“ tj. sviju koji se ne osjećaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda (Srbi, Hrvati i Bošnjaci).

Interesantno je da ideja da BiH postane građansko društvo u kojoj će svako ima jednaka prava izaziva tako paničene reakcije kako od strane političara, vjerskih službenika, pa do muzičkih zvijezda i raznih kampanja koje propagiraju isključivo nacionalnu retoriku. Ispada da biti građanin/ka u 21. vijeku u BiH predstavlja veću opasnost nego neimaština i ekonomska propast u kojoj se trenutno BiH nalazi.







POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK STRANICI.

DRUGI TRENING GRUPE "MLADI ZA POMIRENJE"



U okviru projekta "Mladi za pomirenje", održan je drugi trening koji ima za cilj izgradnju kapaciteta mladih uključenih u projektne aktivnosti. Drugii trening se odnosio na osposobljevanje mladih u oblasti strateškop planiranja. Projekat je podržao Savjet/Vijeće Evrope.









POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK STRANICI